Iako je lokalni nivo vlasti prepoznat zakonodavnim i strateškim okvirima u oblasti ravnopravnosti spolova, te u oblasti prevencije i odgovora na nasilje u porodici, uposlenici/e lokalnih samouprava dijele mišljenje da uvijek ima prostora za unapređenje i bolji odgovor na ovaj gorući društveni problem. Mreže za ravnopravnost spolova oba saveza općina/opština i gradova iz BiH nominirale su oblast prevencije nasilja kao prioritetan u njihovom radu, a predstavnici/e općina/opština i gradova imali su priliku da kroz javnu konferenciju čuju primjere iz zajednica iz različitih dijelova BiH – od rada lokalne samuoprave na promijeni percepcije javnosti o ulozi žene u društvu, saradnji sa školama, do vrlo konkretnih izdvajanja za socijalna stanovanja ili sufinansiranje vrtića za preživjele i porodice koje su preživjele nasilje.
Među njima je i Opština Višegrad, koja je usvojila Plan saradnje multisektorskog tima opštine i lokalnih medija sa ciljem odgovornog izvještavanja o nasilju nad ženama i nasilju u porodici. Jelena Savović Todorović iz Opštine navodi kako sa novinarima/kama žele biti partneri, te im pružiti podršku kako bi na ispravan način pisali o nasilju i žrtvama.
„Cilj usvajanja ovog dokumenta jeste da pokušamo da novinarskim izvještavanjem skrenemo pažnju na ovaj veliki društveni problem, prije svega, da skrenemo pažnju da je to društveni, a ne problem jednog pojedinca unutar jedne ćelije, odnosno porodice“, navela je ona.
Općina Tešanj je u proteklom periodu intenzivno radila na novom lokalnom gender akcionom planu,a jedna od prioritetnih aktivnosti je nastavak rada na prevenciji i odgovoru na nasilje. Prema riječima Hasana Plančića iz Općine Tešanj stopa prijava nasilja u porodici i nasilja nad ženama u ovoj Općini je u blagom opadanju.
„Generalno, napravili smo veliki pomak i za dvije godine broj nasilja u porodici stagnira ili je u blagom opadanju. Možda to nije rezultat ovog našeg rada, ali sigurno ima dosta uticaja“, kaže Plančić.
Grad Tuzla je prvi Gender akcioni plan imala potpisan 2013. godine i od tada, zajedno sa nevladinim organizacijama, godinama rade na svim pitanjima prevencije nasilja i zaštite žrtava. Krenuli su od „svog dvorišta“, pa su rodnu ravnopravnost prvo posložili u gradskim službama.
„Na čelnim pozicijama je 13 žena, što jako mnogo znači za društvo kao što je BiH, da žene budu na pozicijama na kojima mogu odlučivati i to je jako, jako bitno“. Mi finansiramo brojne projekte koji se tiču rodne ravnopravnosti, spriječavanje nasilja nad ženama i ekonomskog osnaživanja žena“, navodi Asja Redžić.
Sredinom godine savezi općina/opština i gradova oba entiteta formirali su mreže za rodnu ravnopravnost, koje predstavljaju neformalno konsultaciono i savjetodavno tijelo saveza.
Cilj mreža je razmjena i praktična primjena znanja, iskustava i dobrih praksi u radu službenika/ica jedinica lokalne samouprave koji učestvuju u aktivnostima provođenja rodne ravnopravnosti u svojim lokalnim zajednicama i komunikacije sa nadležnim institucijama, nevladinim organizacijama i drugim razvojnim akterima koji djeluju na lokalnom nivou.
Vinka Berjan, predsjednica Mreže za rodnu ravnopravnost Saveza iz Republike Srpske kaže kako su prvi zadaci obje mreže da sagledaju stanje na terenu, te mehanizme prevencije nasilja u porodici.
„Probali smo da problem nasilja u porodici stavimo u lokalnu zajednicu, jer se nasilje dešava u lokalnoj zajednici, da vidimo kojim alatima, mehanizmima možemo i u lokalnoj zajednici doći do prevencije nasilja u porodici“, objašnjava Berjan.
Nina Mujkanović, predsjednica Mreže za ravnopravnost spolova Saveza općina i gradova Federacije BiH ukazala je na potrebu praćenja provedbe relevantnih dokumenata.
„Naravno da jedinice lokalne samouprave jesu potpisale određene strategije i protokole u prevenciji nasilja u porodici i nasilja nad ženama, međutim mi se trebamo zalagati da to ne ostane samo pusto slovo na papiru, nego da zajedno, jedinice lokalne samouprave, vlada i međunarodne organizacije, kao i organizacije civilnog društva uzmu aktivnu ulogu kako bi ohrabrile žene koje imaju problema u porodici da prijave“, kaže Mujkanović.
Nakon ratifikacije Istanbulske konvencije 2019. godine, za razliku od Vlade Federacije BiH, Vlada Republike Srpske izmijenila je Krivični zakon, te u njemu nasilje u porodici okvalifikovala kao krivično djelo. Selma Čabrić, ministrica porodice, omladine i sporta RS objašnjava zašto su to uradili:
„Zato što smo smatrali da je prekršaj preblaga kazna za počinioca. Time smo stavili do znanja počiniocu da ne može proći nekažnjeno, a s druge strane žrtvi dali podršku i da prijavi nasilje i da se to nasilje vidi i prepozna."
Cilj konferencije je da ponudi primjere različitih praktičnih modaliteta djelovanja lokalnih samouprava u oblasti prevencije i koordinacije odgovora na nasilje nad ženama. Tematski fokus ove konferencije predložile su članice Mreže za ravnopravnost spolova oba saveza.
Ova aktivnost se sprovodi u sklopu Projekta „Jačanje saveza općina/opština i gradova u Bosni i Hercegovini“ koji implementira Saveza općina i gradova Federacije BiH i Savez opština i gradova Republike Srpske u saradnji sa Asocijacijom lokalnih vlasti i regiona Švedske (SALAR), a uz podršku vlada Švedske i Švicarske.